U ekstremnim okolnostima, kao što je COVID-19 pandemija, i kompanije se poput živih organizama prilagođavaju novonastalim prilikama i pronalaze način da prežive. Nagle i intenzivne promjene u poslovnom okruženju dovode do krize koja obuhvata tržište i kompanije, ali instinkt za preživljavanjem u tim trenucima često vodi ka racionalizaciji poslovanja i inovacijama u proizvodu i procesima. Širom svijeta se od marta do danas mogu vidjeti brojni primjeri kreativnog odgovora na izazove u poslovanju usljed pandemije, pa ni bh. kompanije nisu izuzetak.
Rezultati istraživanja pulsa privrede Bosne i Hercegovine, provedenog od strane UNDP-a u aprilu 2020. godine (ukupno 1.023 ispitanika) i u junu 2020. godine (sa 379 ispitanika), pokazuju da je u prosjeku 25% kompanija započelo neku novu suradnju tokom pandemije. Uglavnom je riječ o suradnji sa privrednim komorama, što ih vodi ka unapređenju prilika i sposobnosti, pronalasku novih ideja i konačno ka inovacijama u poslovanju. Istini na volju, u istom trenutku 48% kompanija nisu pokušale ostvariti nikakvu novu suradnju na tržištu, već su se prepustile krizi, što će se naravno itekako odraziti na njihov tržišni uspjeh i konsekventno na poslovni rezultat. Ovi podaci su realni i u ostatku svijeta, gdje ¼ kompanija pronalazi način za opstanak, dok se procjenjuje da će oko 5% kompanija iz krize izaći kao pobjednici i aplikacijom inovacije do koje su došli, unaprijediti svoje poslovanje u poređenju sa pred-kriznim periodom.
Ovi podaci dalje govore o potencijalnom prostoru za intervenciju i pomoć bh. tržištu. Tako npr. međunarodne organizacije, domaće i inostrane privredne komore, ili različiti nivoi vlasti u BiH koji su orijentisani na privredne subjekte, mogu iskoristiti neke od ideja vezanih za buduću kolaboraciju i inovaciju, te tako dugoročno, intenzivno i kreativno pomoći oporavku bh. ekonomije; npr. iniciranjem suradnje i povezivanja privrednih subjekata, domaćih i međunarodnih, kroz različite match-making događaje, umrežavanje kroz postojeće instrumente, kao što je Evropska poduzetnička mreža (Enterprise Europe Network – EEN[1]), izgradnja kapaciteta privrednika za iniciranje, kreiranje i aplikaciju inovacija u poslovanju, i slično. Tu je naravno i mogućnost učenja kroz primjere (case study metoda) kojom kompanije u BiH mogu dobiti brojne ideje prateći aktivnosti sličnih kompanija širom svijeta i preslikavajući njihove inovacije tokom krize na svoje poslovanje. Naravno, u okviru ovih aktivnosti, mora se voditi računa o posebno ranjivim grupama (žene, mladi, osobe sa invaliditetom, itd.), kao i o posebno pogođenim industrijama (turizam, ugostiteljstvo i sl.), te se dodatno fokusirati na njih i na angažman u vezi sa njihovim oporavkom i preživljavanjem kriznog perioda.
Vrlo je interesantno primijetiti da su kompanije u BiH primijetile potrebu za promjenom paradigme u poslovnom procesu od kratkoročnog prema dugoročnom poslovnom pristupu. Kako podaci Pulsa privrede pokazuju, samo 10% bh kompanija je ušlo u pandemiju sa dogovorenim dugoročnim projektima i osiguranim narudžbama, dok čak 30% njih nije imalo nikakvih dogovorenih projekata ni narudžbi. To je u skladu sa uvriježenim mišljenjem da ekonomije u tranziciji i razvoju, kakva je bosanskohercegovačka, kratkoročno planiraju. Zbog turbulentnog okruženja, postoji previše faktora koji ih onemogućavaju da sebi postave jasne vizije i dugoročne strategije. No, kriza je pokazala sve nedostatke takvog kratkovidog nastupa, što će vjerovatno dovesti do promjene poslovnog rezonovanja ka dugoročnim planovima i dugoročnim poslovnim sporazumima.
Kompanije su generalno mnogo više optimizma imale u junu nego u aprilu i očekivale su značajan rast poslovnih aktivnosti u septembru 2020. Biće interesantno pratiti njihove odgovore u trećem istraživačkom valu u septembru, kada nakon ljetne sezone sumiraju svoje konačne rezultate. I pored ovog blagog optimizma, kompanije su često bivale ogorčene zbog spore i trome reakcije nadležnih organa u pružanju prijeko potrebne pomoći. Kompanije se moraju nositi sa smanjenim aktivnostima, skoro pa nepostojećom potražnjom, te brojnim restrikcijama, i još su u tom procesu prepuštene sami sebi. No kako svaka medalja ima dvije strane, i ovaj podatak je doveo do povećane solidarnosti kompanija, i do njihove orjentisanosti jednih na druge, što će uslijediti gore spomenutom kolaboracijom i eventualnim inovacijama u poslovanju.
Jedna trećina kompanija je i tokom pandemije poslovala nepromijenjenim intenzitetom (29% kompanija u aprilu i 34% kompanija u junu), te pandemija nije utjecala ni na njihov obim poslovanja ni na broj uposlenika. Sa druge strane postoji i u prosjeku 5% kompanija koje su prijavile unapređenje poslovanja tokom pandemije COVOD-19, tj. one su u krizi pronašle svoju šansu. Na kraju, važno je uvidjeti da „nije sve tako crno“ tokom krize i da u prosjeku u oba vala istraživanja pulsa privrede 22% kompanija vidi krizu kao svoju šansu. Te su kompanije otkrile nove tržišne segmente, nove poslovne modele ili drugačije procese. Stoga, i na primjeru privrede u Bosni i Hercegovini tokom pandemije COVID-19 dokazana je logika da ‘kriza’ predstavlja kako opasnost tako i priliku.
Autor: Maja Arslanagić-Kalajdžić
[1] Više o trenutnim aktivnostima EEN-a u BiH na https://een.ba/
